Irkinje govore Priredila: Aleksandra Nikčević Batrićević Razgovore vodila Aleksandra Nikčević Batrićević Razgovore s engleskog na crnogorski jezik prevela Lela Stanković Razgovor s Nesom O’Mahoni: O ženskome identitetu i njegovoj dekonstrukciji Nesa O’ Mahoni (Nessa O’Mahony) je irska književnica koja se s jednakom posvećenošću ogleda u različitim žanrovima. Teme su joj raznovrsne, književna je interesovanja vode u prošlost Irske kao i u njenu sadašnjost. Rođena je u Dablinu, gdje je studirala engleski jezik i književnost, nakon čega je profesionalno bila angažovana u sferi novinarstva, potom kao predavačica na univerzitetima u Irskoj, gdje je držala kurseve kreativnog pisanja. Dobitnica je brojnih…
Author: Okf
Milorad Popović: Strihnin, Andrej Nikolaidis: Anomalija, Sinan Gudžević: Iz raznih dana, Vasko Raičević: Antievropa, Dragana Kršenković Brković: Dva talasa, Jovica Ivanovski: Život u japankama, Momčilo Zeković: Meduze, Saša Skalušević Skala: Svakodnevni pokušaji apokalipse, Azemina Krehić: Poezija, Jelica Kiso: Reklame, Zorica Bajin Đukanović: Planetarijum, Ivan Klarić: Poslijepodne u Dubrovniku, I LITERATURA IMA ŽENSKO LICE, Sali Bašota: Pejzaž tuge, Louise Erdrich: Crveni kabriolet, Val Malkerns: Kraj jednoga puta, Aleksandra Nikčević-Batrićević: Duh u grlu Dorin NiGrife, Nedim Mušović: Komedijska dramaturgija Hamida Šahinovića Ekrema, Slobodan R. Vukićević: Usta puna vremena, Pavle Goranović: Sve je još tu živo, živo… I romance i balade, Miljenko Jergović:…
Milorad Popović: Asimilacija i odbrana crnogorske nacije Duhovno-ideološki aspekti velikosrpskog nacionalizma Više od sto pedeset godina beogradske političke elite pokušavaju zatrijeti svaku crno- gorsku posebnost: kulturnu, nacionalnu, državnu. Načertanije, nacionalni program Velike Srbije, koji su po narudžbi Ilije Garašanina, ministra unutrašnjih djela Knjaževine Srbije, koncipirali František Zah i Adam Čartorijski, poljski političari-emigranti, i do danas je os- novna platforma srpske političke i intelektualne klase. Specifičnost srpskog nacionalizma u odnosu na nacionalne ideologije ostalih slovenskih i evropskih naroda male i srednje veličine upravo u je tom stoljetnom kontinuitetu. Jer, Načertanije, kao temeljni dokument velikosrpstva, od polovine devetnaestog stoljeća do danas, dopisivao…
Miljenko Jergović: Vojo Stanić, sedam poglavlja Predgovor za jednu neostvarenu monografiju 1. Mjesecima bi mi se, čim se probudim, pogled iz postelje dizao na sliku Voja Stanića. ‒ Ovo je naslikao čovjek od devedeset godina. Tako je rekao, a ja ga ne upitah kako je sliku nazvao. To u njegovu slučaju i nije važno. Njegove slike obično su tako narativne i raspričane da im nazivi i imena nisu potrebni. Priča je dovršena u prizoru, ili u nizu prizora, jer se na mnogim Vojovim slikama istodobno vidi više dovršenih slika i prizora, na njima se odvija nekoliko paralelnih priča, koje nisu…
Pavle Goranović: Sve je još tu živo, živo… I romance i balade Luko Paljetak: Pjesma kao svečanost i blagi dani Poezije S doživljajem svijeta i umjetnosti u punom zamahu, u onim impozantnim predajama i davanjima, desetljećima već Luko Paljetak se iskazuje kao poeta doctus i poeta ludens, biće igre među onima koji misle, mislilac među razigranima. Misliti i pjevati, za njega su živahne, igrivedjelatnosti, naklon blažene znatiželje i ogromno spremište svakovrsnih zna- nja. U njegovom su umijeću sakupljene mnoge strane čovjeka, sva raspoloženja podesna za nastanak pjesme. Ovaj dugotrajni igroriječ nastanjuje se u dušama čeljadi koja s Lukom pate i raduju se, onih koji uprkos svemu vjeruju da čistota poezije uzdiže svijet. Strofe su to naših dugih sjena, onih nevidljivih i neznanih, no i onih koje je pjesnik profinjenim da- marom u nama pronašao. Luko je Paljetak pjesnik koji sažima žanrove i zbližava ljude i vremena. Pa kakav je to samo književni univerzum u kojemučeni pjesnik uvodi igru kao misao i širi umjetničke vidokruge tako što će se sva iskustva slivati u pjesmu? On istražuje domete jezika, obuhva- tajući iz svih perioda, takoreći iz one Tinove „opće zdjele“ pisanog i doživljenog. Darovi jedan od drugog zajmaju tvoreći okretan slikopis namijenjen svim uzrastima i svim mije- nama svijeta. Zbilja, kojega je uzrasta planeta i…
Slobodan R. Vukićević: Usta puna vremena Abstrakt Inspirisana zadivljujućom umjetničkom slikom goropadnog toka rijeke ljudskog života u djelu Branimira Šćepanovića, „Usta puna zemlje“, moja „Usta puna vremena“ predstavljaju sociološko-imaginativni dokaz vremenske supstancijalnosti ljudskog života u trilogiji: ljudskog, čovjekovog i čovječanskog vremena. Šćepanović lucidnim zahvatom svog nenadmašnog umjetničkog duha i duše, slika ljepotu „osmijeha“ koji čovjek sam sebi upućuje, i time postavlja fundamentalna pitanja za sociološko razumijevanje i tumačenje tog „osmijeha“. U njemu je sadržano značenje, značaj i smisao ljudskog, čovjekovog i čovječanskog vremena u čijoj se dubinskoj inteferenciji krije smisao života. Ključne riječi: umjetnička slika; ljudsko, čovjekovo i čovječansko vrijeme,…
Nedim Mušović: Komedijska dramaturgija Hamida Šahinovića Ekrema Sve učestalijim dolaskom putujućih družina iz susjednih zemalja i okolnjih provincija u Bosnu pred kraj turske vladavine s namjerom prikazivanja i predstavljanja svojih pred- stava – o čemu postoje određeni dokumentovani podaci o gostovanju družina Paje Stepića, Fotije Ilićića, Isaije Jokića, Lazara Popovića i drugih – započinje, u stvari, prava, moderna i konkretna istorija pozorišne umjetnosti u bosanskom civilizacijskom kulturnom krugu. Poznato je da su mnoge od tih družina nailazile na otpor i protivljenje turskih zvaničnika, tako da su se neke od njih odlučivale i na ilegalan rad, u stalnom strahu od hapšenja,…
Aleksandra Nikčević-Batrićević: Duh u grlu Dorin NiGrife Doireann Ni Ghriofa A Ghost in the Throat Tramp Press, Dublin 2020. Kada god se desilo da za obje nema prostora u mojim danima, njene sam potrebe stav- ljala ispred svojih, preskakala sam obroke i tuširanje i spavanje – što je impuls koji sam lako pratila jer sam navikla da potirem svoje želje kako bih služila potrebama drugih.1 … pozivajući glas druge žene da pohodi moje grlo neko vrijeme. Eto kako doživljavam jedinu malu tišinu u mome danu, pojačavajući zvuk njenoga glasa i kombinujući ga… sa zvukovima moga domaćinstva… na margini, moja olovka…
Val Malkerns: Kraj jednoga puta Prevod: Aleksandra Nikčević-Batrićević Za maline vezujem najljepša sjećanja na to ljeto. Takvoga roda do tada skoro da nije bilo i ja sam znala da je gospodin Bentli odlučio da svoje proslave barem neko vrijeme toga ljeta organizuje njima u čast. Jednoga dana pozvao me je telefonom i (indirektno, kao i uvijek), kikoćući se blago, nagovijestio da još uvijek ima previše malina i da ćemo ponovo morati da mu pomognemo oko berbe. Ko je još trebalo da dođe na zabavu? U sopstvenom glasu sam nazrela oprez iako sam znala da su zabave gospodina Bentlija, na koji…
Louise Erdrich: Crveni kabriolet Prevod: Željka Babić Prvi sam u rezervatu vozio kabriolet. I, naravno, da je to bio crveni oldsmobil. Popola sam bio vlasnik sa svojim bratom Henryjem ml., sve dok mu se jedne vjetrovite noći čizme nisu napunile vodom, pa je on otkupio i moj dio. Sada je Henry vlasnik cijelog auta, pa njegov mlađi brat Lyman (a to sam ja), Lyman svuda ide pješke. A kako sam uopšte zaradio dovoljno novca da platim svoj dio? Jedino za što sam bio talentovan bilo je zarađivanje novca. Baš mi je to išlo, što je neobično za jednog Chippewu. To…
Sali Bašota: Pejzaž tuge Sa albanskog preveo Ćazim Muja NIJEDAN DRUGI GLAS I leptiri imaju dušu I ptice dušu imaju Ali i vatre imaju milosti Ali i bolovi imaju kraj Učiti od ljubavi Nijedan drugi glas Budi nebo Budi molitva Budi san Jer nije tako kao što ja činih Jer nije tako kao što ti sanjaše I rađanje ima svoje ime I život ima svoj vrisak I smrt ima svoj počinak Nijedan drugi glas Budi uzdisaj Budi bol Budi ptica Ako je raj kao svijetlost Ako je purgatorij kao kajanje Ako je pakao kao tama Tu teku samo rijeke Viđeti…
I literatura ima žensko lice Žena u literaturi je sve više. Međutim, mjesta gde bi se mogle sve na jednom prostoru naći (ili makar određene autorke koje smo u mogućnosti da ugostimo), gotovo da ne posto- je ni u regionu a ni u Crnoj Gori. Latiti se pionirskog posla, ne samo na čitalačku već i na sveopštu javnost festival “I literatura ima žensko lice“, pod sloganom Ja, susret je različitih, a opet u namjeri ujedinjenih ideja. Prostor koji de facto pripada ženama, autorkama i akti- vistkinjama svjesno gradi mrežu ujedinjenih ženskih potencijala, koje uglas vrište – ,,Mi smo izuzetne“. Sugerisano…
Ivan Klarić: Poslijepodne u Dubrovniku LIST U RENOIROVOJ MONOGRAFIJI Neki dan sam u Renoirovoj monografiji iz osamdesetih pronašao osušeni list. Kakav ulaz u blagu jesen, pomislio sam. Ne mogu mu prići bez straha. Pun je sjaja, kao da je otkinut s nekog bizantskog mozaika, ili s neke slične neusporedivosti. Bože, koliko boja. To je iznad matematike vremena, herbarija, silogističkih figura, mate- matike zaključaka, datuma, iznad matematike svega matematičkog. Vjerojatno mu sve te godine nije bilo lako prkositi teoriji relativiteta spljoštenom između dvije Re- noirove reprodukcije. Uronjen u apsolutni mrak, iznad zbivanja, iznad osjetila, kamo je krenuo? Ne mogu, ne želim…
Zorica Bajin Đukanović: Planetarijum OTAC Bio je daleki rođak onog Buljbe što je žario po stepi kada je obudoveo sve su mu žene morale da liče na atamanovu i da imaju punđasta gnezda od kose da nije postao revolucionar bio bi glumac i to kakav svoje petogodišnje žensko čedo učio je da voli supu tako što bi joj rezanci prolazili kroz nos Najmlađi brat mu se zatvoren po kazni derao s terase naravno da te metak trefio u petu dok si bio u junačkom begu Ponekad bi ga ono čedo odvelo u bioskop bečio se na Smrt u Veneciji podozrevajući…
Jelica Kiso: Reklame (izbor iz knjige pjesama Gledaj, vraćaju se) IZVOR Čovek je kleknuo da popije vodu sa izvora Nagnuo je ultraživo lice prema spomeniku kraj puta prosute ugažene trstike u nemiru zmijolikih kaiševa u prijatnosti svetlog pogleda slap preko brade Odraz nečijeg kačketa na površini samoniklog žubora Nizak čovek se uspravio sa prelivenim rukama u džepovima prepuštenim upornim naletima propadanja za čijim je krštenicama tragao i čiji datumi su bili uvek stariji od njegovih godina Krenuo je blatnjavim putem naspram sunčane tihe kose i mladih bora na nebu VESTI Na parčetu ustajalog hleba tanak namaz sanjari setno Zev iza…
Azemina Krehić: Poezija REKAO SI Rekao si: Otići ću! Iz svojih očiju ću izvaditi sjeme tvog lika I zasaditi ga u tvrdu zemlju zaborava. Sjaj iz zjena će lahko izmigoljiti, kao riba iz dlanova. Stajala sam kao granato stablo napušteno od ptica i njihovih gnijezda. Privikavam se – kao zemlja na mrtva tijela – na tvoje bezglave riječi. ABORTUS CVIJETA U oktobru na utočišnom jugu dozrijevaju šipci Ljetos si poželjela da se dive cvatu u kovitlavim plamenima tvoje kose Jedan cvijet postao je nikad dozreli plod Otrgnut kao čedo od materice usahnuo je na vrelom govačkom kamenu. CETINJA Zemlja pri…
Saša Skalušević Skala: Svakodnevni pokušaji apokalipse PAPUČE ZA KRAJ SVETA Jovici Aćinu trebao bih kupiti nove papuče za kraj Sveta koji sam krenuo u snu da popisujem. on se nalazi tu tri bloka dalje negde na kraju ulice dragoljuba m. ili borivoja m. nisam baš siguran ali znam da se upravo tu iza tih sasvim običnih meni nepoznatih imena krije kraj Sveta u koji sam zalutao. IMA LI TOME KRAJA Neka Sunce priđe bliže. Neka i sam taj čovek priđe bliže. Šta bi, dođavola, mogao da čita taj čovek? Rejmond Karver uvek ili gotovo uvek kada mi je bilo teško…
Momčilo Zeković: Meduze PUSTINJAK Otišao sam po sebe! Daleko li sam… Kopriva po gromove trči, omunji me po obraza. Sijevnuo sam Ispred sebe, curim iz oblaka. U oblake kapi nema kroz pustinju kamilarim. Vruće mi je pod tabane snijegom sam se umotao. PRIČA Ugodna šetnja sa anđelom zna da bude đavolska priča. Nikad pod ruku – drži mu krila. BEZ POROTE Čitao sam te i kad nisi bila knjiga. I ne moraš ništa više da pišeš… Čitam i što misliš da je prazno slovo. Tako je i na mom papiru! Magla si! Sunce si! Kiša si! Svuda si! OŽEDNI ME…