Novi broj časopisa Ars, u cjelosti je posvećen crnogorskom književniku Mladenu Lomparu, njegovim pjesmama, likovnim kritikama i prijateljima koji su sa njim stvarali i o njemu pisali. Uvodni tekst o crnogorskom pjesniku, dugogodišnjem glavnom i odgovornom uredniku časopisa za književnost kulturu i društvena pitanja Ars, napisao je Milorad Popović, a naslovio ga je kao “Utemeljitelj i dobri duh Arsa”.
“Velika je praznina nakon odlaska Mladena Lompara. Ne samo u malom redakcijskom krugu Arsa. Ovakvi stvaraoci svojom ukupnošću, brojnim talentima i šarmom, blagošću i otmjenošću, a s druge strane dosljednošću i smjelošću neponovljivi su i dragocjeni, i za kudikamo veće sredine. Naš časopis će – nadam se da nas neće još jednom zaustaviti – i zbog sjećanja na Mladena Lompara, nastaviti prvobitnu misiju promovisanja nove književnosti, pogotovo mladih autora. Lomparev višedecenijski rad u izgradnji moderne crnogorske kulture, pogotovo njegovo pjesničko djelo, kao i rad u domenu istorije likovne umjetnosti, trajaće odmaknuti od dnevnog, efemernog, prolaznog. I ukoliko crnogorska kultura opstane u budućim vremenima, nesumnjivo je da će Mladen Lompar biti jedan od njenih trajnih stubova”, zapisao je Popović. U broju posvećenom Mladenu Lomparu, nalazi se poezija Pavla Goranovića, kao i djelovi iz Lompareve poezije I likovne kritike. U Izbor iz književno-kritičkih tekstova posvećenih Mladenu Lomparu, objavljeni su tekstovi “Skica za pjesnički portret Mladena Lompara”, Dimitrija Popovića, „Mediteranske misterije“, Rajka Cerovića, “Apologija iskaza”, Balše Brkovića, “Fikcionalna rekonstrukcija povijesti Mladena Lompara”, Aleksandra Bečanovića, “Lirska montaža dokumenata”, Pavla Goranovića, “Triptihon Mladena Lompara”, prof. dr Tatjane Bečanović, “Istoriografska metafikcija u poetici Mladena Lompara”, Anke Vućinić Gujić, ““Sjena na sceni”, Mladena Lompara”, Borislava Jovanovića, “Sjena na sceni” Andreja Nikolaidisa, “Treptanje u mraku” Dragana Radulovića, “Senca na prizorišču (sjena na sceni)”, Martine Soldo, “Mladen Lompar: „Balsamovana kletva“”, Nele Savković – Vukčević, „Mit o izgubljenim dodirima“, Vlatko Simunović, “Zmije Grmožura Mladena Lompara”, Aleksandre Vuković i “Proročišta snova Mladena Lompara”, Zuvdije Hodžića. U ovom broju Arsa objavljeni su Izvodi iz likovnih kritika Mladena Lompara, kao i intervju sa pjesnikom, koji je u “Pobjedi” objavio Vlatko Simunović pod naslovom “Vrijeme stida još nije prošlo” iz 2004. godine.
Prije biografije koju je sačinila Nada Vuković Lompar, u ovom broju Arsa objavljen je komemorativni tekst Pavla Goranovića “Il carissimo amico e maestro”.
LOMPAR, Mladen (rođen na Cetinju 22. marta 1944, umro 15. avgusta 2017. u Kotoru), pjesnik, likovni kritičar. Muzejski savjetnik. Završio je Filozofski fakultet (Odsijek za istoriju umjetnosti) u Beogradu. Po završenim studijama radio je kao kustos u Narodnom muzeju. Od 1984. do 1995. bio je direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore na Cetinju. Smijenjen je s tog mjesta jer nije dopustio da se u Muzej unesu ukradene slike sa hrvatskog ratišta.
Lompar je bio komesar II i III Cetinjskog bijenala. Potpredśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Predśednik Crnogorskog P.E.N. Centra.
Prvu knjigu pjesama – »Pustinožitelj« objavio 1970. Već od tada, a posebno od objavljivanja knjiga »Karabojno žitije« (1972), »Tajni osvit« (1975), »Noć poslije« (1981), »Uzalud riječ« (1986) i »Dnevnik iz boce« (1991) predstavlja neobičnu figuru savremenog crnogorskog pjesništva.
Prva faza njegovog stvaralaštva odlikuje se istančanim lirskim kazivanjima. Okrenut je jezgrovitim jezičkim sklopovima i stihovima ljubavne tematike. Odlučan prevrat ka drugačijim načinima ispoljavanja započinje 1991. kada objavljuje »Prostor izgubljene svjetlosti«. Lomparova poezija je podvrgnuta raznovrsnim eksperimentima i uključivanju proze u pjesničko tkivo teksta, sa snažnijom upotrebom imaginacije. Iste godine iz štampe je izašao izbor iz pjesništva – »Dodir za gubilište« (priredio: Rajko Cerović, drugo izdanje 2001), koji se smatra jednim od reprezentativnijih knjiga te vrste u savremenoj crnogorskoj književnosti.
Nakon preśeka stvaralaštva postaje sklon novim poetskim izrazima koji se đekad nazivaju »istoriografskom metafikcijom«, što se prvo iskazuje u knjizi »Kraljica Jakvinta, opat Dolči i vrijeme stida« (1995). Uz pomoć pjesničke vizure, bavi se literarnom obradom odabranih sekvenci iz crnogorske povijesti.
Postupak se nastavlja u knjigama »Tri pisma Darinki i narod jedinstvenog kraja« (1996) i »Boca lude princeze« (1997). Lirska rekonstrukcija istorije je objedinjena u knjizi »Triptihon iz nacionalne biblioteke« (1998), koju je dio domaće književne kritike okarakterisao najrelevantnijim dostignućem književne produkcije 90-ih godina XX vijeka kod nas.
Trinaesta knjiga poezije – »Tišina četvrtog pečata« (1999) donosi kombinaciju rafinirane lirike i imaginarne revizije (pseudo)dokumenata.
Knjigu »Noć iz lapidarija« objavio je 2003. Zbirka poezije »Sjena na sceni« izdata je 2004. godine. Dvije godine kasnije (2006) tu knjigu će prevesti i objaviti Slovenci pod naslovom »Senca na prizorišču«. Izbor iz Lomparovih djela pripremiće 2009. zagrebački Meandar pod nazivom »Sedam redova života«. U Crnoj Gori iste godine objavljuje prvo i drugo izdanje knjige »Vrijeme u kojemu sam prošlost« u kojoj sve bitne odrednice ljudskog trajanja ujedinja u jednu tačku koja postaje „odredište prošlosti“ pjesničkog subjekta i sama poezija. Godinu kasnije Lompar izdaje knjigu „Mit o izgubljenim dodirima“. Uslijedili su izbori poezije na francuskom jeziku za festival Mediteranskog pjesništva u Setu na Azurnoj obali pod nazivom „Oracles des songes – Proročišta snova“ 2012, godinu kasnije izbor poezije na engleskom jeziku „The arc of finitude -Putanja konačnosti“; te iste 2013. i Makedonci prevode Lomparovu poeziju i objavljena je knjiga „Zasipnat glas“ (Promukli glas) u izdanju skopskog Blesoka, kao i na bugarskom jeziku: oni su izabrali najpoznatiju Lomparovu knjigu i u izdanju dvije izdavačke kuće iz Sofije objavljen je „Triptih ot narodnata biblioteka“ (2013).
Stilski manir pjesnika Mladena Lompara koji je obilježio i njegove prethodne zbirke, prepoznatljiv po slobodnom stihu i izostavljanju znakova interpunkcije, kao i parentezama, prisutan je u „Balsamovanoj kletvi“, koja je objavljena iste godine u izdanju Otvorenog kulturnog foruma. Naredne, 2014. godine, Lomparovu knjigu „Diptih rastrojstva“ prevode Albanci i objavljuju pod nazivom „Diptiku i cmendjes“ u Tirani. Crnogorski zavod za udžbenike i nastavna sredstva za potrebe školske lektire izdaje izbor Lomparove poezije „Od plamena do svjetlosti“ 2015. godine, a njegova knjiga „Zmije Grmožura“ naći će se u elitnoj ediciji „Luča“ iza koje će stati eminentne crnogorske institucije kulture. Za Lomparovog života je i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske objavila izbor njegove poezije „Tuđe strasti“ 2017. godine.
Mladen Lompar je bio i plodan likovni kritičar, jer mu je istorija umjetnosti bila u fokusu profesionalnog bavljenja. Objavio je monografije na crnogorskom i engleskom jeziku: „Crnogorski slikari“ – „Painters of Montenegro“ u izdanju Atlas grupe i CID-a iz Podgorice, dok su izdavačka kuća Pobjeda, Matica crnogorska i DPC objavili njegove monografije o najznačajnijim crnogorskim slikarima nakon Drugog svjetskog rata: „Milo Milunović“, „Miloš Vušković“, „Mihajlo Vukotić“, „Jovan Zonjić“, „Petar Lubarda“ 2013. godine.
Poezija Mladena Lompara prevođena je i pojedinačno na mnoge svjetske jezike. Zastupljena je u više antologija savremene crnogorske i poezije regiona. Lompar je bio glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja »ARS« u prvoj i obnovljenoj seriji. Bio je i član redakcije Crnogorskog književnog lista. Prvi je dobitnik nagrade DANU Zlatni pečat Crnojevića, za knjigu »Dodir za gubilište«, a za knjigu »Sjena na sceni« 2004. dobija nagradu Risto Ratković. Najveće državno priznanje Trinaestojulsku nagradu Lompar je zavrijedio za knjigu »Sjena na sceni« 2007. godine, a nagradu Miroslavljevo jevanđelje za monografiju Crnogorski slikari. Monografja predstavlja sintezu Lomparovog višedecenijskog uvida u crnogorsku likovnu scenu; u njoj su sistematizovani tekstovi o najznačajnijim predstavnicima crnogorskog likovnog izraza – od Pera Počeka do najmlađih stvaralaca, te omogućuje valjan uvid u recentno crnogorsko slikarstvo kako njegovim proučavaocima tako i ljubiteljima likovne umjetnosti.
Lompar je dobitnik i nagrada »Aleksandar Leso Ivanović« i »Vito Nikolić«.
Autor je brojnih izložbi crnogorske umjetnosti, kao i muzejskih postavki. Vodio je izdavačku kuću »Dignitas« koja je objavljivala naslove mladih i afirmisanih crnogorskih pisaca, te naslove iz istorije.
