Lajpciški sajam knjiga: Otvoreni kulturni forum i crnogorski izdavači predstavljeni njemačkoj publici

Sajam knjiga u Lajpcigu otvoren je u četvrtak, 17. marta. Radi se o jednom od najstarijih i najvećih kulturnih događaja ove vrste u svijetu koji je ove godine posvećen temi izbjeglištva.

“Odnos prema izbjeglicama i migrantskim kretanjima će biti odlučujući činilac u formiranju budućnosti Evrope, a integracija iseljenika će biti središnji izazov u decenijama koje dolaze”, rekao je uoči otvaranja direktor sajma Oliver Zille. On je kazao kako se rasprava o migraciji mora voditi na evropskom nivou i da je Lajpcig za to idealno mjesto.

Na sajmu koji traje do nedjelje predstaviće se više od 2200 izlagača iz 42 zemlje. Prvog dana dodijeljene su glavne nagrade. Za beletristiku dobio je njemački autor Guntram Vesper, za stručnu literaturu Juergen Goldstein, a za prijevod Brigitte Doebert za prijevod romana Bore Čosića “Tutori”.

U sklopu sajma i pratećeg festivala “Leipzig čita”, u saradnji s prevodilačkom platformom Traduki i u programu “Bijeg, migracija i domovina” predstavljaju se i nova djela književnosti jugoistočne Europe.

Crnogorske izdavače predvodi Otvoreni kulturni forum sa Cetinja, a u sajamskim programima učestvuju autori Milorad Popović, Andrej Nikolaidis, Vasko Raičević i Dragana Tripković. Prethodna dva sajamska dana publici u Lajpcigu su se predstavli Milorad Popović u okviru programa “Pitanja generacija”, i Dragana Tripković “Otadžbina – rođeni u jednoj zemlji koja više ne postoji”.

Milorad Popović je uz bosansku spisateljicu Tanju Šljivar govorio o pitanjima koja se tiču generacijskih preispitivanja.

“Dužnost intelektualca je da kritički promišlja, a ne da propovijeda. Pokušavao sam da razumijem istorijske procese, prostor, kulturne kontroverze i sve što to podrazumijeva, bez da zavodim bilo koga. Istine često nijesu prijatne. Jugoslovenski narodi su narodi evropske periferije. Imamo cio kontekst u kojem su Balkan zvali turskom Evropom, u kojem se taj prostor podrazumijeva kao mjesto bezakonja, nasilja… Pouzdano znam da niko izvan Jugoslavije nije kriv za raspad. To su htjeli politički lideri koji su imali plebiscitarnu podršku. Prije svega mislim na lidere Srba, Hrvata i Bošnjaka, ali Bošnjaka kao žrtava. Da li je Jugoslavija mogla opstati? Danas sam siguran da nije, kao što nije opstao ni SSSR ni Čehoslovačka. Višenacionalne federacije mogu opstati samo u diktaturi ili ako imaj monarha kao nadnacionalnog arbitra. Nije se morao dogoditi tako krvavi i bestijalni raspad zemlje, kakav se dogodio sa Jugoslavijom”, rekao je Popović.

VIŠE NA LINKU !

 

Podijeli.

Komentari su suspendovani.