Roman o tragici protagonista moderne crnogorske istorije
Roman Čovjek bez lica Milorada Popovića predstavljen je sinoć u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Odjel u koje je književna kritika prepoznala kao važan regionalni književni događaj govorili su prof. dr Enver Kazaz, Ivan Lovrenović, Vasko Raičević i autor. Popović je svoje novo prozno ostvarenje objavio nedavno u Zagrebu, u izdanju„Frakture” i Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. U svojoj mozaičkoj kompoziciji „Čovjek bez lica“ obuhvata period od 1918. do 1989.godine.
Po riječima Ivana Lovrenovića, Popović je pokušao da uđe u svijet iza špijunskog svijeta, ispisujući svoj tekst sa izuzetnom odgovornošću prema onome što piše o Jugoslaviji, Crnoj Gori i tragici protagonista moderne crnogorske istorije. To je svijet službe koja je toliko tajna da za nju ne znaju ni službene tajne službe i koja je pravi čuvar sistema. Iza svega stoji jedna mistična struktura koja ne odgovara nikome osim samoj sebi i svom fanatičnom uvjerenju da je svijet čiji je ona čuvar vrijedan da se za njega na taj način živi radi i žrtvuje. To, samo po sebi, u romanu pravi atmosferu koja omogućava da svi likovikojisekroztu temu provlače, ili kao glavni protagonisti ili kao periferni epizodisti, budu obuhvaćeni tom mrežom, magijom književnog postupka i stvarnošću romana. Tako dobijate uzbudljivu romanesknu fresku, mozaik sudbina i epizoda koje se uzdignute na rang mikro romana – kazao je Lovrenović. Enver Kazaz smatra da „Čovjek bez lica“ nije klasičan špijunski roman ali jeste roman o špijunima, njihovoj filozofiji i životima.
„Čovjek bez lica“ bavi se načinima na koje su špijuni ušli u politički život i istorijom koja ih pustoši uznutra. Zato je to prije svega roman psihološko – etičke drame s ontološkim elementima – naglasio je Kazaz.
Vasko Raičević kao poseban kvalitet naglasio je dinamičnost Popovićevog romana i činjenicu da on promatra istoriju ali ne na ravni dokumentarnih fakata. Autor romana Milorad Popović, između ostalog, govorio je o dilemama koje je imao dok je pisao svoj veliki narativ.
– Puno sam razmišljao da li ću sve svoje ideje ovaplotiti u relevantno književno djelo. Ovo je roman koji sam pisao sa velikom ambicijom. Htio sam da na literarno primjeren načinu roman struktruriram neke svoje višegodišnje fascinacije – kazao je Popović.
Promociju njegovog romana organizovali su OKF i Biblioteka „Radosav Ljumović“.
