NADIR

– pjesme –

„Tanja Bakić na ubedljiv način reafirmiše lirski izraz, poslednjih decenija potisnut u korist poetskog intelektualizma koji prečesto završava u jalovosti. Rečeno nipošto ne znači da poezija Bakićeve nije takođe i refleksivna; ono što je izdvaja iz produkcijskog proseka svakako je naglašena emotivnost, neprestana zapitanost nad smislom postojanja i pokušaj prevazilaženja samoće”.

Svetislav Basara

***

Prsti slušaju pjesan

Ruku tvojih.

Kao drvo po kome

Pada kiša,

Talasi nestaju i ponovo

Se čuju.

Ima nečeg u brdima tvojim

Ima nečeg u snovima mojim—

Snijeg što pada u more,

Vjetar što skriva se pod korijenje.

Ovo nebo je naše nebo,

Ova trava je naša trava.

Put kojim gazimo

Pod nama spava.

***

Usta ćemo položiti u zemlju

Možda pod njenim korijenjem

Ona otkriju

Da su oko spušteno do usne

Da su kosa koju vjetar bi

Da pomiluje

Da su vlati koje bi da

Su grudi tvoje

***

U očima bez trepavica

Šušte tjelesa

Ti postaješ ptica

Krilo

Voda

I nalaziš kamenčić

Planine

Nalaziš zrno

vode

Iznova stvarajući

More

Iznova stvarajući

Zvijezde

***

Modra i ljubičasta

Budiš se da bi sišla

Nije ti mračno

Pod nogama

Trčiš ka krugu

Po travi se kotrljaš

Opet ispočetka

Bledunjava i nježna

Krhka i nečujna

Postaješ miris, nebo, boja

Ničija zemlja

Pod tobom spava,

Neuhvatljiva među

Lišćem što pada,

Postojna među korijenjem

Što iz vode izranja

***

Nebo među prstima

Oko moje doziva

Cvijet gledam ušima

Na promaji između talasa

Stojim i pticu tražim

Između zvijezde dvije

Između djeteline dvije

I kamena što ćuti suze

***

Usnama svojim

Svlačim se kao zora

Želim te pomirisati

Iza sebe na vjetru

Iza sebe na suncu

Onda kad u tvojoj kosi

Vidim cvijet

I na cvijetu jutarnju rosu

***

Ti

Zato što si sada voda

Sjenku vjetra

Si iščupala

Da lišiš

Se mraka

Što pod tobom hoda

Pitaj oblak

Možda on zna

Gdje ruke

Koje rastu

Šire se

Sve do

Momenta

Kad glas,

Zaboravivši sve,

Kiša jesenja ne

Postane.

***

Zovem te zovem

Iz daljina

Po meni pada

Snijeg kojeg nema

Naslućujem vlasi

Hoda tvoga

Utonuo u travu

Ruke svoje zaboravljaš

Ispod mene

Oči tvoje ćute

Sanjaju o suzama

***

Sjena naših misli

Zelenilom teče—

More je ostrvo

Nama dodijeljeno

Lutamo i skitamo

Skitamo i lutamo

Poljupci potonuli

Potonulo sunce

***

Dijamant i kap rose

***

Uspavana zemlja

Još se nije probudila

***

Između tebe i mene –

Krila krvava

***

Crvena sjenka

Iz daleka doziva

Trulež i bistrina njena

I stih što bi

Da joj se poda

U hladu sjedimo

I na san jedan

Da ostvari se

Čekamo

***

Bačeno perje pauna

Za onog ko ga skuplja

***

Djeteline odbjegle

Ćute –

Znaju u čije krilo noćas

Zvijezde pašće

***

Gdje će lišće

Što u meni raste –

Pod oblak

U zemlju?

***

Riječi su ćutanje

Crno kao

Bez snova snovi.

Ja berem cvijet

Iz kose

Puštam svjetlost

Da zažmuri

I mrak da

Zijeva

Onda kamen

Svoju tajnu

Izgovori

I ja vidim

Te u smokvi,

Vodo moja!

***

Blago suzi

Koja pada

Bez osmijeha

Bez vode

Bez bola

***

Kao ime putena

Kao glas bolna –

Zvijezda i njena postelja

Mjesečare po

Rubu čempresa

Kiša kiša

I noć bez Mjeseca.

***

Ničija trava

I zid bez usana –

Ukus suze

U mraku

Sjenka u prstima

Zemljom u tebi

Se prlja

***

Zidovi iza nas

Na obali krv

Noge moje

Vuku se

Po zemlji

Sporo sporo

Mene je

Strah

***

Sjenka pri korijenu

Drži usta zatvorena –

Poleđina školjke

i kap vina

***

Kao rosa po rijeci

Kao magla po suzi

Negdje tu

Na dnu provalije

Budim se i vidim –

Voda me izbijeljela

Ono što nebo

Zemlji dalo nije

Po dverima nesna

Sada hoda

***

I zaklima se tad čun moj

Sjenka moja preko mene pade

Snijeg samo što nije

Zvuk dopire

Iz tame plavičaste

Konačno u ruci

Držim nešto

***

Na rubu Mlječnog puta

Tvoja posađena suza

***

Svijet biva san, san biva svijet

Novalis

Krv posuta po travi

I vjetar s okeana

Tijelo će suzama da bježi

Za pepeo od sunca da se hvata

Onda kad oblak od neba poplavi

I otkine se tajna kopča s vrata

Nada, jezero, krug –

Zaboravljena tačka nasred tišine

Tuđe oko, uvo, glas –

Pogled u svile bjelasanje

***

Dodir u prolazu –

Tijelo drugo sanja

Gledam u

Pijesak

Kraj tvoga hoda

Voda srebrnkasta

Teče

Zemljom koja

Neba nema

Vodom

Bez korita.

***

Spirala od vrha do dna

I modri vjetar moje kose

Hvatam se za zlatni rub

Kapi crne kiše

Uplašena od jutra

Idem i zatvarim

Vrata i prozore

***

Od neba do tebe

Velike su pustinje

***

Oko nogu

Oko usta

Ulazim u ništa

Budim se da bih čula

Zvuk kopita

U mrak utonula

Kamen i tajna brda

Vjetar se ljulja

Postaje pšenica

Uspavana

***

Kraj raspjevanog stabla

Mjesečina sanja

Razmišljam o tebi

Dok gledam u list

Pomokreli od vjetra s mora –

Trenutak kad san

Se haba

A kiša neprestano

Pada

Podne je

Šetam

Spavam

***

Nebo je zaključano

Pred očima

Pred mirisom

Pred bolom

Pod rebrima

Nebo sniva

Ruke hvataju se

Za sjeme

Na rubu svijeta

***

Sad znam zašto si zaspala

Sad znam zašto si sanjala

Al’ trebalo je

Da se probudiš

***

Ona što nekad bijaše nota

Izgubljena pred okeanom,

U tišinu te položila

U oblak navukla

Nad svojim parčetom neba

Nad svojim hladom vjetra

Ona, što negdje iza ruba

Stoji sama i još uvijek

Grudima sanja

***

Dok pahulja koja pada,

Tiho prelomljena o tvoje oči,

Spava i sanja,

Prigušeno ti iznutra

Svjetluca tajna postelja

Po kojoj prljavo lišće pada

Sjutra znaću šta je nebo

Danas znam šta je voda.

***

Ispod plavog kamenja

Tvojih očiju

Tiho otapanje leda

Sunce noći

Kraj drveta sanja

Dojka poznaje

Za ukus rebra

***

Talas i vjetar potajno

Ljubili su se

A mi svo vrijeme

Znali smo to

Vjetar je stajao

Kraj rijeke u travi

Tragove bluda

Za sobom brišući

***

Pogled

Lišava se zvuka

Sve u jedan

Dodir staje.

Oblak usamljeni ćuti

Čuvajući neba

Tajne

***

Prstom na usnama

Ona tajnu progovara

Voda njena u svjetlost

Se valja

Putenošću kojoj

Nema kraja

Danas on prelazi u more

A juče bio je trava.

***

Ja sam to podne

Na vrhu tornja

Što zauvijek grli

Neznani talas

I pušta te da

Sklopiš oči

Dok mene

Po posljednji put

Sanjaš

***

Kao crna čipka

Na bijelom zidu –

Miris okeana

Svjetlost još

Pada po nama

Najavljuje

Prisustvo dana

***

Pređoh vodu

Pređoh tajnu

Podijeli

Komentari su suspendovani.