Predśednik Društva crnogorskih izdavača dr Vladimir Vojinović kaže da bi prvi koraci novoga ministra kulture morali biti usmjereni ka vraćanju ingerencija Ministarstvu kulture, bolje reći – ka vraćanju ingerencija iz domena kulture u ruke struke i stručnjaka. Sve drugo, uvjeren je on, značilo bi  produbljivanje akutne depresije crnogorske kulture.

Stanje koje je proizvedeno smanjenjem ingerencija Ministarstva kulture ilustruje konkretnim primjerima. -Bez pardona može se konstatovati da je crnogorska savremena književnost najreprezentativniji dio savremene crnogorske kulture. Da bi se oni koji u to sumnjaju i sami uvjerili u ovu tezu trebaju samo pogledati šta se događa s prevedenim knjigama Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića, Zuvdije Hodžića ili Milorada Popovića. Te knjige i ti autori osvajaju polako ne samo knjižare i biblioteke država izokruženja, već I zapadnoevropskih država. A rezultat je sljedeći – inostrani agenti za knjige, prevodioci i prevodilačke mreže traže nove crnogorske knjige i nove modele saradnje –kažeVojinović. S druge strane, naglašava predśednik Društva crnogorskih izdavača, institucionalni okviri koji po prirodi stvari treba da stvaraju uslove za nastanak i razvitak književnih formi u Crnoj Gori takvi su da će, ukoliko se najhitnije ne promijene pojedina zakonska akta, ili ukoliko se najhitnije ne izrade kvalitetna podzakonska akta,postojeće poetike vrlo brzo nestati s lica zemlje.

– Od potonjega inoviranja zakona koji uređuju izdavaštvo i rad i finansiranje nevladinih organizacija, odnosno od 2012. godine, došlo je do gašenja i gušenja značajnoga broja „malih“ izdavačkih kuća, pod čijim se krovovima baštinila izuzetno vrijedna autorska književnost. Treba li ponavljati kako je time ugrožen ne samo izdavački sektor, već i strategija učvršćivanja nacionalnoga identiteta – ističe Vojinović.

Naš sagovornik naglašava da ušteda je novca koji se trošio na izdavaštvo i na finansiranje NVO sektora rezultirala isključivo smanjenjem ingerencija Ministarstva kulture, smanjenjem broja stručnih lica koje donose odluke o raspodjeli sredstava i raskućivanjem crnogorske izdavačke produkcije i stvaralaca koji su svoje aktivnosti u višedecenijskom nizu vezivali za takozvane „male izdavače“.

-Evo konkretnih podatka. Od aprila 2011. godine, kada je osnovano, do 2012. godine DCI je učlanilo 14 izdavačkih kuća. Danas je od toga broja izdavačkih kuća aktivno samo pola članica DCI – podsjeća VladimirVojinović. Činjenicu da su mnogi kvalitetni izdavači bili prinuđeni da stave ključ u bravu on pripisuje isključivo izmjenama zakonskih akata iz 2012. godine.

-Logično je da zapitamo kome je otišlo na ruku smanjenje ingerencija Ministarstva kulture, ako se zna da je time pośečena mlada grana nedavno zasađenoga indipendističkoga stabla? I nijesu li, možda, uz predložena pa usvojena zakonska akta, Crnoj Gori podmetnuta kukavičja jaja koja su, zahvaljujući stečenome monopolu,već sada u stanju da diktiraju uslove za dalji rad crnogorskoga izdavaštva? To su pitanja na koja će, siguran sam, novi ministar morati da potraži odgovore, da te odgovore analizira a rezultate analiza iskoristi za povraćaj stručnih ingerencija Ministarstvu kulture – poručuje predśednik Društva crnogorskih izdavača dr Vladimir Vojinović.

Vladimir Vojinović

(Objavljeno u Pobjedi 22. 12. 2014.)

Podijeli

Komentari su suspendovani.